Postavke vezova, stav tzv. stance, nude beskrajne kombinacije kuteva i pozicija. Većina bordera isprobala je priličan broj kombinacija prije odabira one odgovarajuće. Sve informacije koje ćete ovdje pronaći dolaze iz raznih časopisa, internet stranica i razgovora sa iskusnim borderima, te osobnog iskustva. Na žalost postoji previše različitih mišljenja o tome kako bi se vezovi trebali postaviti, tako da ćete sami morati odrediti koji je najbolji stav za vas. Nadam se da će vas ovaj tekst barem približno navesti na pravi put.
Vrste stavova
Postoje regular i goofy. Regular su vozači kojima je lijeva noga naprijed, a goofy su oni sa desnom naprijed. 80% ljudi vozi regular. S vremenom je dobro naučiti voziti i fakie što bi značilo da regular zna voziti goofy i obratno. To omogućava puno veću slobodu pogotovo kod izvođenja trikova.
Kutevi (Uglovi)
Na svakom vezu postoji okrugla ploča, koja je na svojim rubovima nazubljena. Pomak za jedan zub okreće vez za jedan stupanj. Vezovi isto tako imaju oznake stupnjeva na sebi da bi se lakše mogli orjentirati. Kutevi se podešavaju na način da otpustite vijke koji drže vez pričvršćen na dasku i zakrenete ga po želji. Postoje rental vezovi na kojima je to riješeno prilično jednostavno. Na vezu je kopča koju možete podići i jednostavno zarotirati vez u željenu stranu. Takvi vezovi se najčešće koriste za iznajmljivanje.
Ovaj stav se koristi za alpine (race,carve…)snowboarde. To su čvrste uske daske sa ravnim repom. Koriste se u kombinaciji sa tvrdim vezovima i pancericama, a kutevi su prilično veliki. Prednja noga može biti postavljena čak do +70°, a zadnja do +35°. Vezovi se postavljaju ovisno koliko je agresivan vozač, a razlika između prednjeg i zadnjeg veza ne bi smjela biti manja od 5°.
Forward stav
Najčešća postavka za vezove koja se koristi kod freeride i freestyle stilova vožnje. Kut prednjeg veza varira između +40° i +15°, a stražnji može biti postavljen između +30° i 0°. Takav stav je najprirodniji gledajući odnos stopala, koljena i tijela s obzirom na smjer kretanja daske. Anatomski gledano ne bi se smjela raditi prevelika razlika između prednjeg i stražnjeg kuta veza tako da ju nemojte držati većom od 21°. Najčešća tzv. all-mountain postavka je +21°na prednjem i +6° na stražnjem vezu. Dok je najčešća, više carving orjentirana postavka +30°/+15°, a savjetuje se i početnicima.
Duck stav
Ovu postavku najčešće koriste vozači u halfpipe-u. U tom slučaju prednja noga varira od +30° do 0°, a stražnja od –1°do –20°. U tom slučaju koljeno prednje noge gleda naprijed, a koljeno stražnje nazad. Tijelo je okrenuto bočno u odnosu na dasku. Razmak stupnjeva između vezova morao bi iznositi barem 10°, što bi značilo da ako oba postavite na 0° niste napravili dobar posao. U tom slučaju vaša koljena će pritisak tjerati jedno prema drugom tj. unutra. Najčešće postavke su tzv. "laid back" +18°/-6° i "mirror" +15°/-15°.
Koji stav odabrati s obzirom na dasku?
Alpine daske (tvrdi vez)
U tom slučaju je vrlo jednostavno za odabrati, alpine stance.U današnje vrijeme postavke kuteva određuje širina daske. Stražnji vez je najbolje postaviti tako da prsti lagano vire preko ruba daske, dok je peta postavljena točno na sami rub. Na taj način se maksimalno povečava pritisak na rub daske. Prednji vez se postavlja za 8° više u odnosu na stražnji. Kasnije se kutevi mogu po malo mijenjati, dok ne otkrijete što vam najviše odgovara.
Ostalih 95% bordera (oni koji koriste mekane vezove) trebali bi odabrati između forward i duck stava. Možete započeti sa onim već preporučenim stavom za početnike tj. +30°/+15°. Ako ste već savladali početničke muke, pokušajte sa +21°/+6°. Nakon toga možete početi eksperimentirati. Najbolje je krenuti sa malim promjenama kuteva (±3°), tako ćete postepeno fino tunirati svoj stav. Sad se postavlja ono najteže pitanje, da li koristiti duck stance ili ne?
Duck ili forward?
Razlika između forward i duck stava, u osnovi je razlika u položaju tijela u odnosu na dasku. Forward stav se najčešće koristi, a siguran je i dobar izbor. Dobra prednost forward stava je i ta što vidite gdje idete bez potrebe da glavu morate okretati na drugu stranu. Terje Haakonsen (+21°/+9°), kaže da je sa tim stavom najbolja kontrola na rub daske, a u tome se slaže i Ross Powers koji vozi +21°/+6°.Mišljenja o duck stavu su više kontroverzna. Priličan broj profesionalnih vozača je protiv takve postavke, jer kažu da su imali problema sa koljenima. Jedan švicarski medicinski magazin objavio je da ljudi koji voze sa stražnjim vezov na 0° ili pak duck stance imaju veći broj ozljeda koljena, jer izvode opasnije trikove ( čak i trikove kojima nisu dorasli).
Ipak, postoje i dobri argumenti na strani duck postavki, npr. lakše i prirodnije je saviti koljena. To možete pokušati provjeriti i kod kuće, pokušajte se duboko čučnuti u oba položaja pa usporedite raliku. Obzirom da je savijanje koljena ključna stvar kod snowboardinga ispada da je duck stav ipak pogodniji, a i kralježnica je u prirodnijem položaju te je lakše izvesti neke trikove. Jedan moj prijatelj je uzimao off-piste instrukcije u Francuskoj, koje su držali instruktori koji se time bave već duži niz godina. Sva trojica su imala duck stance, a jedan od njih tvrdi da je imao probleme s koljenom baš u suprotnom slučaju tj. forward stavu.Jedna kratka anketa među profesionalnim borderima pokazala je da je odprilike polovica na duck stavu. Neki od argumenata su i da je puno lakše voziti fakie, tj. ukoliko regular želi voziti goofy i obrnuto.
Duck stav je loš za stražnje koljeno u slučaju da vam tehnika nije dobra. U biti to važi za bilo koji stav, međutim kod duck stava se najviše osjeća. Stvar je u tome da ako ste navikli na forward stav, automatski gurate koljeno prema naprijed i na taj način ga dovodite u neprirodan položaj u odnosu na stopalo. To ćete najlakše primjetiti ako osjetite da vam se koljeno brzo umara. Poradite na tehnici i sve će biti u redu.
Centriranje stava
Pritom se misli na položaj stopala u odnosu na širinu daske. Ono uvijek mora biti dobro centrirano, u protivnom ćete imati velikih problema sa stabilnosti prilikom izvođenja okreta. Centrirani stav vam omoućava stabilnu vožnju po zavojima, sa malom mogućnošću iznenadnog proklizavanja daske. Najbolji način za centriranje je da bucu stavite u vez te ih postavite na sredinu daske. Neki vezovi imaju mogućnost pomicanja zadnjeg dijela koji drži petu (heel cup), tako da ih je puno lakše podesiti.
Širina stava
Širina stava je razmak između centralnog dijela vezova. Ona najviše ovisi o vašoj visini. Ima različitih načina kako se može odrediti npr. kao dužina od sredine vašeg koljena tj. kosti imenom iver (lat.patella) do tla. Ili 2,5cm šire od vaših ramena. Na kraju, ako ste odabrali pravu dužinu daske za sebe tj. negdje oko brade, onda vam predodređene rupe na dasci odgovaraju. Širina stava ima priličan utjecaj na kontrolu daske, tako da možete primjetiti i male razlike. Širi stav će vam dati bolju stabilnost, ali ćete teže izvoditi okrete tj. zavoje. Široki stav najčešće koriste freestyle vozači, dok uži stav koriste alpine vozači.
Stav u odnosu na dužinu daske (offset ili setback)
Taj stav je udaljenost između centra oba veza i stvarnog centra vaše daske. Stvarni centar daske odgovara centru efektivnog ruba. Određuje se na način da nađete sredinu između najšireg dijela nosa i repa daske (ne sredina od vrha nosa do vrha repa). Najbrži način da to odredite je slijedeći: izmjerite razmak od najšireg dijela nosa daske do centra prednjeg veza (a), zatim to isto napravite i za stražnji (b), na kraju oduzmite vrijednosti (a-b) i dobili ste offset.Još bojli način je da iskoristite defaultne postavke koje je zadao proizvođač.
Svaki bolji proizvođač uz dasku daje i priručnik (ili onu naljepnicu na daski) gdje pišu sve moguće postavke i varijante stavova za tu dasku. Najvažnije je da stav ne bude negativan tj. nikada ne smijete biti postavljeni na prednji dio daske. Ukoliko se postavite na sredinu daske tzv. zero, imati ćete bolje manevarske sposobnosti, što najčešće koriste freestyle vozači.
Ukoliko vezove postavite po tvorničkim postavkama, biti čete uvijek malo pomaknuti unazad (cca 2,5cm) što se zove offset ili setback. Time ćete dobiti mogućnost agresivnijih okreta, višeg olliea, te ćete lakše juriti dubokim snijegom. Ljudi koji preferiraju vožnju dubokim snijegom ponekat koriste offset od čak 5cm, što im omogućava opušteniju vožnju jer ne moraju brinuti da će im nos utonuti u snijeg. Međutim kod vožnje običnom stazom to nije preporučljivo jer je puno teže izvoditi okrete.
Vrste stavova
Postoje regular i goofy. Regular su vozači kojima je lijeva noga naprijed, a goofy su oni sa desnom naprijed. 80% ljudi vozi regular. S vremenom je dobro naučiti voziti i fakie što bi značilo da regular zna voziti goofy i obratno. To omogućava puno veću slobodu pogotovo kod izvođenja trikova.
Kutevi (Uglovi)
Na svakom vezu postoji okrugla ploča, koja je na svojim rubovima nazubljena. Pomak za jedan zub okreće vez za jedan stupanj. Vezovi isto tako imaju oznake stupnjeva na sebi da bi se lakše mogli orjentirati. Kutevi se podešavaju na način da otpustite vijke koji drže vez pričvršćen na dasku i zakrenete ga po želji. Postoje rental vezovi na kojima je to riješeno prilično jednostavno. Na vezu je kopča koju možete podići i jednostavno zarotirati vez u željenu stranu. Takvi vezovi se najčešće koriste za iznajmljivanje.
Oznake za postav kuteva se najčešće pišu u obliku "+21°/+6°", što bi značilo da je prednji vez pod kutem od 21°, a stražnji pod 6°. Ne postoji neki službeni sistem razvrstavanja postavki vezova, ali bi ih mogli razvrstati po sistemu alpine, forward (naprijed) i duck (patka) stance. Kod alpine i forward postavki stav je vrlo sličan tj. tijelo i koljena su zakrenuti u smjeru daske, dok je kod duck postavke prednja noga zakrenuta unaprijed prema nosu daske, a stražnja u nazad prema repu daske. Tijelo u tom slučaju stoji potpuno bočno gledajući na dasku. Bitno je da su tijelo i koljena u čim prirodnijem položaju, tako da stražnji kut nikada ne bi smio biti veći od prednjeg.
Alpine stav
Alpine stav
Ovaj stav se koristi za alpine (race,carve…)snowboarde. To su čvrste uske daske sa ravnim repom. Koriste se u kombinaciji sa tvrdim vezovima i pancericama, a kutevi su prilično veliki. Prednja noga može biti postavljena čak do +70°, a zadnja do +35°. Vezovi se postavljaju ovisno koliko je agresivan vozač, a razlika između prednjeg i zadnjeg veza ne bi smjela biti manja od 5°.
Forward stav
Najčešća postavka za vezove koja se koristi kod freeride i freestyle stilova vožnje. Kut prednjeg veza varira između +40° i +15°, a stražnji može biti postavljen između +30° i 0°. Takav stav je najprirodniji gledajući odnos stopala, koljena i tijela s obzirom na smjer kretanja daske. Anatomski gledano ne bi se smjela raditi prevelika razlika između prednjeg i stražnjeg kuta veza tako da ju nemojte držati većom od 21°. Najčešća tzv. all-mountain postavka je +21°na prednjem i +6° na stražnjem vezu. Dok je najčešća, više carving orjentirana postavka +30°/+15°, a savjetuje se i početnicima.
Duck stav
Ovu postavku najčešće koriste vozači u halfpipe-u. U tom slučaju prednja noga varira od +30° do 0°, a stražnja od –1°do –20°. U tom slučaju koljeno prednje noge gleda naprijed, a koljeno stražnje nazad. Tijelo je okrenuto bočno u odnosu na dasku. Razmak stupnjeva između vezova morao bi iznositi barem 10°, što bi značilo da ako oba postavite na 0° niste napravili dobar posao. U tom slučaju vaša koljena će pritisak tjerati jedno prema drugom tj. unutra. Najčešće postavke su tzv. "laid back" +18°/-6° i "mirror" +15°/-15°.
Koji stav odabrati s obzirom na dasku?
Alpine daske (tvrdi vez)
U tom slučaju je vrlo jednostavno za odabrati, alpine stance.U današnje vrijeme postavke kuteva određuje širina daske. Stražnji vez je najbolje postaviti tako da prsti lagano vire preko ruba daske, dok je peta postavljena točno na sami rub. Na taj način se maksimalno povečava pritisak na rub daske. Prednji vez se postavlja za 8° više u odnosu na stražnji. Kasnije se kutevi mogu po malo mijenjati, dok ne otkrijete što vam najviše odgovara.
Ostalih 95% bordera (oni koji koriste mekane vezove) trebali bi odabrati između forward i duck stava. Možete započeti sa onim već preporučenim stavom za početnike tj. +30°/+15°. Ako ste već savladali početničke muke, pokušajte sa +21°/+6°. Nakon toga možete početi eksperimentirati. Najbolje je krenuti sa malim promjenama kuteva (±3°), tako ćete postepeno fino tunirati svoj stav. Sad se postavlja ono najteže pitanje, da li koristiti duck stance ili ne?
Duck ili forward?
Razlika između forward i duck stava, u osnovi je razlika u položaju tijela u odnosu na dasku. Forward stav se najčešće koristi, a siguran je i dobar izbor. Dobra prednost forward stava je i ta što vidite gdje idete bez potrebe da glavu morate okretati na drugu stranu. Terje Haakonsen (+21°/+9°), kaže da je sa tim stavom najbolja kontrola na rub daske, a u tome se slaže i Ross Powers koji vozi +21°/+6°.Mišljenja o duck stavu su više kontroverzna. Priličan broj profesionalnih vozača je protiv takve postavke, jer kažu da su imali problema sa koljenima. Jedan švicarski medicinski magazin objavio je da ljudi koji voze sa stražnjim vezov na 0° ili pak duck stance imaju veći broj ozljeda koljena, jer izvode opasnije trikove ( čak i trikove kojima nisu dorasli).
Ipak, postoje i dobri argumenti na strani duck postavki, npr. lakše i prirodnije je saviti koljena. To možete pokušati provjeriti i kod kuće, pokušajte se duboko čučnuti u oba položaja pa usporedite raliku. Obzirom da je savijanje koljena ključna stvar kod snowboardinga ispada da je duck stav ipak pogodniji, a i kralježnica je u prirodnijem položaju te je lakše izvesti neke trikove. Jedan moj prijatelj je uzimao off-piste instrukcije u Francuskoj, koje su držali instruktori koji se time bave već duži niz godina. Sva trojica su imala duck stance, a jedan od njih tvrdi da je imao probleme s koljenom baš u suprotnom slučaju tj. forward stavu.Jedna kratka anketa među profesionalnim borderima pokazala je da je odprilike polovica na duck stavu. Neki od argumenata su i da je puno lakše voziti fakie, tj. ukoliko regular želi voziti goofy i obrnuto.
Duck stav je loš za stražnje koljeno u slučaju da vam tehnika nije dobra. U biti to važi za bilo koji stav, međutim kod duck stava se najviše osjeća. Stvar je u tome da ako ste navikli na forward stav, automatski gurate koljeno prema naprijed i na taj način ga dovodite u neprirodan položaj u odnosu na stopalo. To ćete najlakše primjetiti ako osjetite da vam se koljeno brzo umara. Poradite na tehnici i sve će biti u redu.
Centriranje stava
Pritom se misli na položaj stopala u odnosu na širinu daske. Ono uvijek mora biti dobro centrirano, u protivnom ćete imati velikih problema sa stabilnosti prilikom izvođenja okreta. Centrirani stav vam omoućava stabilnu vožnju po zavojima, sa malom mogućnošću iznenadnog proklizavanja daske. Najbolji način za centriranje je da bucu stavite u vez te ih postavite na sredinu daske. Neki vezovi imaju mogućnost pomicanja zadnjeg dijela koji drži petu (heel cup), tako da ih je puno lakše podesiti.
Širina stava
Širina stava je razmak između centralnog dijela vezova. Ona najviše ovisi o vašoj visini. Ima različitih načina kako se može odrediti npr. kao dužina od sredine vašeg koljena tj. kosti imenom iver (lat.patella) do tla. Ili 2,5cm šire od vaših ramena. Na kraju, ako ste odabrali pravu dužinu daske za sebe tj. negdje oko brade, onda vam predodređene rupe na dasci odgovaraju. Širina stava ima priličan utjecaj na kontrolu daske, tako da možete primjetiti i male razlike. Širi stav će vam dati bolju stabilnost, ali ćete teže izvoditi okrete tj. zavoje. Široki stav najčešće koriste freestyle vozači, dok uži stav koriste alpine vozači.
Stav u odnosu na dužinu daske (offset ili setback)
Taj stav je udaljenost između centra oba veza i stvarnog centra vaše daske. Stvarni centar daske odgovara centru efektivnog ruba. Određuje se na način da nađete sredinu između najšireg dijela nosa i repa daske (ne sredina od vrha nosa do vrha repa). Najbrži način da to odredite je slijedeći: izmjerite razmak od najšireg dijela nosa daske do centra prednjeg veza (a), zatim to isto napravite i za stražnji (b), na kraju oduzmite vrijednosti (a-b) i dobili ste offset.Još bojli način je da iskoristite defaultne postavke koje je zadao proizvođač.
Svaki bolji proizvođač uz dasku daje i priručnik (ili onu naljepnicu na daski) gdje pišu sve moguće postavke i varijante stavova za tu dasku. Najvažnije je da stav ne bude negativan tj. nikada ne smijete biti postavljeni na prednji dio daske. Ukoliko se postavite na sredinu daske tzv. zero, imati ćete bolje manevarske sposobnosti, što najčešće koriste freestyle vozači.
Ukoliko vezove postavite po tvorničkim postavkama, biti čete uvijek malo pomaknuti unazad (cca 2,5cm) što se zove offset ili setback. Time ćete dobiti mogućnost agresivnijih okreta, višeg olliea, te ćete lakše juriti dubokim snijegom. Ljudi koji preferiraju vožnju dubokim snijegom ponekat koriste offset od čak 5cm, što im omogućava opušteniju vožnju jer ne moraju brinuti da će im nos utonuti u snijeg. Međutim kod vožnje običnom stazom to nije preporučljivo jer je puno teže izvoditi okrete.
Нема коментара:
Постави коментар