Ne zapocinjite voznju snowboarda bez pravilne obuke i adekvatne opreme, a snowboarding zastitna kaciga treba da je na vrhu tog spiska. Prije nego zapocnete sve to, neophodno je da imate kompletno znanje o vožnji snowboarda, terenu i tehnici koja je usklađena sa vašim snowboard iskustvom i nivoom tehničkih znanja.
Na samom početku, hajdemo zajedno pogledati razliku izmedju skijanja i snowboarda. Nimalo slično skijanju, u kojem se kontakt sa stazom ostvaruje preko oba stopala postavljena na dve skije i usmerena prema napred. U snowboardu su oba stopala postavljena ustranu i na jednoj su ploči. Zatim, u skijanju vezovi su postavljeni tako da se pod velikim pritiskom otvore i oslobode cipele (kod pada). U snowboardingu se cipele ne izvlače iz vezova i radi toga su mekše za razliku od ski cipela koje su više krute. Skijaši takođe koriste štapove za odgurivanje (kao u Nordijskom trčanju), da bi održavali ravnotežu i pomagali se kod zaokreta (kao u Slalomu i Veleslalomu), dok snowboarderi štapove uopšte ne koriste. Ravnotezu i promenu pravca vrše promenom težine-tezžišta.
Evo nekoliko glavnih tipova Snowboardinga:
Slobodna voznja
To je vožnja za početnike, samo lagano spuštanje niz stazu, lagani zavoji sa osloncem na tlo. Snowboarder uči da oseća položaj tijela na dasci i druge glavne fundamentalne snowboard elemente: odrzavanje ravnoteže, prebacivanje ravnoteže (pomeranje težišta) peta/prsti, zaustavljanje, zaokretanje i odklizavanje.
Snowboarding Slobodnim stilom:
Snowboard trikovi – u vazduhu i na zemlji su tema ovog dijela. Radi njih, snowboarderi slobodnim stilom koriste razlicite tipove daski – kao i njihove kolege u aerial skiingu. Frystajleri cesto koriste dasku sa dva vrha, odnosno sa repom identicnim vrhu, a sve radi lakse voznje unazad i uspesnijeg prizemljenja.
Snowboard takmičenja
Takmičari vole brzinu i da osete vetar na licu. Da bi to postigli koriste duze i ravnije snowboarde. Ovaj tip snowboarda je najbliži alpskom skijanju.
Tri osnovne početnicke snowboard tehnike su:
Bezbedni padovi
Padovi se često događaju, tako da je vaša sposobnost da padnete a da se ne povredite, jedna od bazičnih snowboard tehnika koju je potrebno vrlo rano usvojiti.
Kada padnete, i dalje ćete želiti da napravite zavoj, što je nemoguće, jer ćete udariti u snijeg sa više delova tela istovremeno. Skijaške povrede su iščasenja i lomovi zglobova, do lomova podlaktice i kljucne kosti a sve kao posedica nespretnih pokušaja da se spasite od pada i dočekate na ruke. Oslobodite se ove bolne snowboarderske navike i vežbajte “meke”- bezbedne padove, jer kada vam to zaista bude trebalo, instikt će vas spasiti i mekano spustiti na sneg.
Savij ruku u zglobu lakta, blago rotirajući podlakticu a dlan otvori tako da je mali prst usmeren od tela prema van. Donja ivica podlaktice, /a ne gornja strana/, će napraviti kontakt sa snegom. Bilo koja vrsta plesne poze koja imitira kotrljanje je od velike pomoći, kao na primer Aikido ili Džudo pad.
Pre nego što ćes pasti, dovedi svoje telo u niži položaj savijajući kolena, pa tako spusti nize i težšte. Ako padasš unazad, padaj prema dole, tako da ti sneg prvo dotakne zadnji kraj tela. Ako padaš unazad, zaštiti glavu držeći je ukrućenu u sredini novog prostora u kojem se tvoje telo našlo.
Najčešće mesto pada kod snowboarda je prelaz između petnog okreta i okreta vrhova cipela. Uobičajeno je da, kada pravite zaokret vrhovima prstiju, padnete prema napred. Ako uskoro zakačite podlogu rubom vrha daske, zarovaćete i pasti prema napred. Taj pad možete izbeći ako, kada rub daske počinje da se ukopava u sneg, istovremeno lagano podignete vrhove cipela prema gore.
Unazad ćete pasti najčešće kada polazite u zaokret petama, i kada prerano zarovite ivicom daske na petama. Da bi izbegli pad morate lagano podići pete prema gore.
Snowboard zaokreti
Zaokreti u snowboardu se izvode na dva načna: na strani prstiju (vrhova cipela) i na strani peta. Ovo što sledi odnosi se na one koji voze snowboard sa levom nogom naprijed. Ako ste vozač sa desnom nogom naprijed ili “goofy-foot”, obrnite tehnike koje slede.
Bocni okret vrhom (prstima)
Nagni se malo naprijed, podigni pete, I zaokreni lagano ramenima u desno.Kada izlazis iz okreta ispravi tijelo I ispravi ramena prema naprijed.Kao da si na skijama, tvoja koljena treba da ostanu malo savijena, fleksibilno amortizirajuci neravnine terena.
Bocni okret na peti
Nagni se lagano naprijed, zaokreni ramenima ulijevo I podigni vrh.Kao kada zavrsis zaokret na prstima, kada izlazis iz zavoja, ispravi svoje tijelo I izravnaj ramena; tvoj snowboard na bi trebao ivicama zasijecati snijeznu povrsinu vec lagano kliziti prema naprijed.
Zaustavljanje
Kao u kod zaokretanja (krivudanja), zaustavljanje se može izvesti bočnim zaokretanjem na prstima ili na peti.
Zaustavljanje bočnim zaokretom vrha
Ovo zaustavljanje se izvodi tako što se nagnete lagano napred, kao što to činite kod okreta kada okrenete ramenima udesno i lagano se nagnete napred. Nastavićete se okretati sve dok se daska ne postavi uspravno u odnosu na padinu, a vi se lagano uspravite iz položaja nagnutog napred. Odkliznut ćete bočno i zaustaviti se.
Znaćete da li ste otišli predaleko u okretanju ako se rep daske previše zarotira a telo počne naginjati unazad. (ili čak počne lagano da pada na zadnju nogu)
Bočno zaustavljanje zaokretom peta
Zaustavljanje bočnim zaokretom peta je veoma slično bočnom zaokretu. Zaokrenete ramenima prema levo, nagnete tijelo lagano unazad, podignete vrh. Kada vaš board dodje u uspravan položaj prema padini, ispravite telo i odklizajte u stranu.
Postavke vezova, stav tzv. stance, nude beskrajne kombinacije kuteva i pozicija. Većina bordera isprobala je priličan broj kombinacija prije odabira one odgovarajuće. Sve informacije koje ćete ovdje pronaći dolaze iz raznih časopisa, internet stranica i razgovora sa iskusnim borderima, te osobnog iskustva. Na žalost postoji previše različitih mišljenja o tome kako bi se vezovi trebali postaviti, tako da ćete sami morati odrediti koji je najbolji stav za vas. Nadam se da će vas ovaj tekst barem približno navesti na pravi put.
Vrste stavova
Postoje regular i goofy. Regular su vozači kojima je lijeva noga naprijed, a goofy su oni sa desnom naprijed. 80% ljudi vozi regular. S vremenom je dobro naučiti voziti i fakie što bi značilo da regular zna voziti goofy i obratno. To omogućava puno veću slobodu pogotovo kod izvođenja trikova.
Kutevi (Uglovi)
Na svakom vezu postoji okrugla ploča, koja je na svojim rubovima nazubljena. Pomak za jedan zub okreće vez za jedan stupanj. Vezovi isto tako imaju oznake stupnjeva na sebi da bi se lakše mogli orjentirati. Kutevi se podešavaju na način da otpustite vijke koji drže vez pričvršćen na dasku i zakrenete ga po želji. Postoje rental vezovi na kojima je to riješeno prilično jednostavno. Na vezu je kopča koju možete podići i jednostavno zarotirati vez u željenu stranu. Takvi vezovi se najčešće koriste za iznajmljivanje.
Oznake za postav kuteva se najčešće pišu u obliku "+21°/+6°", što bi značilo da je prednji vez pod kutem od 21°, a stražnji pod 6°. Ne postoji neki službeni sistem razvrstavanja postavki vezova, ali bi ih mogli razvrstati po sistemu alpine, forward (naprijed) i duck (patka) stance. Kod alpine i forward postavki stav je vrlo sličan tj. tijelo i koljena su zakrenuti u smjeru daske, dok je kod duck postavke prednja noga zakrenuta unaprijed prema nosu daske, a stražnja u nazad prema repu daske. Tijelo u tom slučaju stoji potpuno bočno gledajući na dasku. Bitno je da su tijelo i koljena u čim prirodnijem položaju, tako da stražnji kut nikada ne bi smio biti veći od prednjeg.
Alpine stav
Ovaj stav se koristi za alpine (race,carve…)snowboarde. To su čvrste uske daske sa ravnim repom. Koriste se u kombinaciji sa tvrdim vezovima i pancericama, a kutevi su prilično veliki. Prednja noga može biti postavljena čak do +70°, a zadnja do +35°. Vezovi se postavljaju ovisno koliko je agresivan vozač, a razlika između prednjeg i zadnjeg veza ne bi smjela biti manja od 5°.
Forward stav
Najčešća postavka za vezove koja se koristi kod freeride i freestyle stilova vožnje. Kut prednjeg veza varira između +40° i +15°, a stražnji može biti postavljen između +30° i 0°. Takav stav je najprirodniji gledajući odnos stopala, koljena i tijela s obzirom na smjer kretanja daske. Anatomski gledano ne bi se smjela raditi prevelika razlika između prednjeg i stražnjeg kuta veza tako da ju nemojte držati većom od 21°. Najčešća tzv. all-mountain postavka je +21°na prednjem i +6° na stražnjem vezu. Dok je najčešća, više carving orjentirana postavka +30°/+15°, a savjetuje se i početnicima.
Duck stav
Ovu postavku najčešće koriste vozači u halfpipe-u. U tom slučaju prednja noga varira od +30° do 0°, a stražnja od –1°do –20°. U tom slučaju koljeno prednje noge gleda naprijed, a koljeno stražnje nazad. Tijelo je okrenuto bočno u odnosu na dasku. Razmak stupnjeva između vezova morao bi iznositi barem 10°, što bi značilo da ako oba postavite na 0° niste napravili dobar posao. U tom slučaju vaša koljena će pritisak tjerati jedno prema drugom tj. unutra. Najčešće postavke su tzv. "laid back" +18°/-6° i "mirror" +15°/-15°.
Koji stav odabrati s obzirom na dasku?
Alpine daske (tvrdi vez)
U tom slučaju je vrlo jednostavno za odabrati, alpine stance.U današnje vrijeme postavke kuteva određuje širina daske. Stražnji vez je najbolje postaviti tako da prsti lagano vire preko ruba daske, dok je peta postavljena točno na sami rub. Na taj način se maksimalno povečava pritisak na rub daske. Prednji vez se postavlja za 8° više u odnosu na stražnji. Kasnije se kutevi mogu po malo mijenjati, dok ne otkrijete što vam najviše odgovara.
Ostalih 95% bordera (oni koji koriste mekane vezove) trebali bi odabrati između forward i duck stava. Možete započeti sa onim već preporučenim stavom za početnike tj. +30°/+15°. Ako ste već savladali početničke muke, pokušajte sa +21°/+6°. Nakon toga možete početi eksperimentirati. Najbolje je krenuti sa malim promjenama kuteva (±3°), tako ćete postepeno fino tunirati svoj stav. Sad se postavlja ono najteže pitanje, da li koristiti duck stance ili ne?
Duck ili forward?
Razlika između forward i duck stava, u osnovi je razlika u položaju tijela u odnosu na dasku. Forward stav se najčešće koristi, a siguran je i dobar izbor. Dobra prednost forward stava je i ta što vidite gdje idete bez potrebe da glavu morate okretati na drugu stranu. Terje Haakonsen (+21°/+9°), kaže da je sa tim stavom najbolja kontrola na rub daske, a u tome se slaže i Ross Powers koji vozi +21°/+6°.Mišljenja o duck stavu su više kontroverzna. Priličan broj profesionalnih vozača je protiv takve postavke, jer kažu da su imali problema sa koljenima. Jedan švicarski medicinski magazin objavio je da ljudi koji voze sa stražnjim vezov na 0° ili pak duck stance imaju veći broj ozljeda koljena, jer izvode opasnije trikove ( čak i trikove kojima nisu dorasli).
Ipak, postoje i dobri argumenti na strani duck postavki, npr. lakše i prirodnije je saviti koljena. To možete pokušati provjeriti i kod kuće, pokušajte se duboko čučnuti u oba položaja pa usporedite raliku. Obzirom da je savijanje koljena ključna stvar kod snowboardinga ispada da je duck stav ipak pogodniji, a i kralježnica je u prirodnijem položaju te je lakše izvesti neke trikove. Jedan moj prijatelj je uzimao off-piste instrukcije u Francuskoj, koje su držali instruktori koji se time bave već duži niz godina. Sva trojica su imala duck stance, a jedan od njih tvrdi da je imao probleme s koljenom baš u suprotnom slučaju tj. forward stavu.Jedna kratka anketa među profesionalnim borderima pokazala je da je odprilike polovica na duck stavu. Neki od argumenata su i da je puno lakše voziti fakie, tj. ukoliko regular želi voziti goofy i obrnuto.
Duck stav je loš za stražnje koljeno u slučaju da vam tehnika nije dobra. U biti to važi za bilo koji stav, međutim kod duck stava se najviše osjeća. Stvar je u tome da ako ste navikli na forward stav, automatski gurate koljeno prema naprijed i na taj način ga dovodite u neprirodan položaj u odnosu na stopalo. To ćete najlakše primjetiti ako osjetite da vam se koljeno brzo umara. Poradite na tehnici i sve će biti u redu.
Centriranje stava
Pritom se misli na položaj stopala u odnosu na širinu daske. Ono uvijek mora biti dobro centrirano, u protivnom ćete imati velikih problema sa stabilnosti prilikom izvođenja okreta. Centrirani stav vam omoućava stabilnu vožnju po zavojima, sa malom mogućnošću iznenadnog proklizavanja daske. Najbolji način za centriranje je da bucu stavite u vez te ih postavite na sredinu daske. Neki vezovi imaju mogućnost pomicanja zadnjeg dijela koji drži petu (heel cup), tako da ih je puno lakše podesiti.
Širina stava
Širina stava je razmak između centralnog dijela vezova. Ona najviše ovisi o vašoj visini. Ima različitih načina kako se može odrediti npr. kao dužina od sredine vašeg koljena tj. kosti imenom iver (lat.patella) do tla. Ili 2,5cm šire od vaših ramena. Na kraju, ako ste odabrali pravu dužinu daske za sebe tj. negdje oko brade, onda vam predodređene rupe na dasci odgovaraju. Širina stava ima priličan utjecaj na kontrolu daske, tako da možete primjetiti i male razlike. Širi stav će vam dati bolju stabilnost, ali ćete teže izvoditi okrete tj. zavoje. Široki stav najčešće koriste freestyle vozači, dok uži stav koriste alpine vozači.
Stav u odnosu na dužinu daske (offset ili setback)
Taj stav je udaljenost između centra oba veza i stvarnog centra vaše daske. Stvarni centar daske odgovara centru efektivnog ruba. Određuje se na način da nađete sredinu između najšireg dijela nosa i repa daske (ne sredina od vrha nosa do vrha repa). Najbrži način da to odredite je slijedeći: izmjerite razmak od najšireg dijela nosa daske do centra prednjeg veza (a), zatim to isto napravite i za stražnji (b), na kraju oduzmite vrijednosti (a-b) i dobili ste offset.Još bojli način je da iskoristite defaultne postavke koje je zadao proizvođač.
Svaki bolji proizvođač uz dasku daje i priručnik (ili onu naljepnicu na daski) gdje pišu sve moguće postavke i varijante stavova za tu dasku. Najvažnije je da stav ne bude negativan tj. nikada ne smijete biti postavljeni na prednji dio daske. Ukoliko se postavite na sredinu daske tzv. zero, imati ćete bolje manevarske sposobnosti, što najčešće koriste freestyle vozači.
Ukoliko vezove postavite po tvorničkim postavkama, biti čete uvijek malo pomaknuti unazad (cca 2,5cm) što se zove offset ili setback. Time ćete dobiti mogućnost agresivnijih okreta, višeg olliea, te ćete lakše juriti dubokim snijegom. Ljudi koji preferiraju vožnju dubokim snijegom ponekat koriste offset od čak 5cm, što im omogućava opušteniju vožnju jer ne moraju brinuti da će im nos utonuti u snijeg. Međutim kod vožnje običnom stazom to nije preporučljivo jer je puno teže izvoditi okrete.
Snowboard daske i razlike između njih, osnovne razlike između snowboard dasaka.
Postoje tri osnovna tipa snowboarda: Freestyle daske, freeride daske i alpine ili carving daske. Tip daske koju vozite trebao bi odgovarati stilu vožnje koji volite voziti. Napomena je da se sve snowboard daske mogu voziti po svim vrstama terena ili prepreka. Razlika među ovim daskama je ta da je svaka od njih specijalno napravljena za određeni tip vožnje.
Krenimo redom...
Freestyle daske se koriste za halfpipe i park. Većina freestyle dasaka su twin tip daske ili directional twin tip daske. Twin tip daske imaju centrirani "stance" ili stav, sa nosom i repom identičnim jedan drugom. Directional-twin tip daske izgledaju na prvi pogled kao obične twin tip daske, jedina razlika je ta što im je rep tvrđi od nosa. Većina freestyle dasaka je mekša, za razliku od alpine ili freeride dasaka, što ih čini lakšim za vožnju kroz hupsere, izvođenje raznih trikova i lakše je radikti zavoje. Freestyle daske su dobre za početnika, zato što je lakše s njima manevrirati i njihov twin tip dizajn omugaćava lakšu vožnju unatrag (fakie/switch).
Freeride daske su dobre all-mountain daske, koje su dizajnirane da plutaju u powderu. Imaju direkcionalni oblik, što znači da je nos drugačiji od repa daske (rep je uglavnom uži, spljošteniji i kraći od vrha nosa). Freeride daske mogu isto biti vožene unatrag (fakie), usprkos njihovog direkcionalnog oblika. Tako je i "stance" na freeride daskama malo drugačije postavljen, više je pomaknut unatarag, prema repu. Freeride daske su isto nešto tvrđe od freestyle dasaka, ali i dalje su poprilično mekane. Freeride daske su isto dobar izbor za početnike.
Jib/Rail: Daske su kraće u dužini, te su iznimno mekane, sa velikim flexom. Jib daske imaju isključivu namenu za park i street vožnju! Posebne daske su „dweler“ koje uopste nemaju metalne rubnjake, te daske su namenjene isključivo „street“ vožnji!
Fish snowboard daske su sličnog oblika kao i freeride daske, sa kraćim repom i izduženim nosom. Širi i duži nos snowboarda olakšava vam „float“ prilikom freeride-a, odnosno lakšu kontrolu tokom vožnje u dubokom snegu.
Alpine ili carving daske su korišćene od strane snowboard "race" vozača. Alpine daske imaju jako uzak struk ("waist"), sa spljoštenim repom i jako su čvrste i neflexibilne. Dobre su za raditi brže zavoje i izgledaju kao jedna velika skija. Takva daska nije baš namenjena za početnike.
Freestyle daske, freeride daske i alpine daske su osnovna tri modela snowboard dasaka.
Zapamtite da daska koju vozite, mora odgovarati načinu na koji volite vozite. Ako ste početnik ili još nemate definirani stil, freestyle daska je najbolja opcija za vas.
Za početnike su dobre i freestyle i freeride daske. Fish daske su namjenjene freeride-u u jako dubokom snegu, a Jib i Rail daske su isključivo namenjene naprednim snowboarderima koji znaju šta rade!
Odrediti tačno i reći ko je izmislio sport snowboard je praktično nemoguće jer su ljudi uvek voleli da se spuštaju niz snežne padine sa ovom ili onom napravom. Za uživanje na snegu postoji bezbroj načina. Ljudi su se dovijali pa su recimo od poklopca za kontejner pravili nešto nalik snowboardu. Različiti načini za skijanje na snegu su postali mnogo više napredni i sofisticirani pravljenjem uglačanih dasaka ili skije tako da se može voziti po snegu, nešto nalik kao što surfer vozi po talasima.
Na istoriju snowboard veliki značaj ima razboj surfinga, skateboarda i skijanja. Poreklo snowboarda može se vezati čak za rane 1920-te. Deca su od raznolikih đakonija pravila snowboardove i spustali se niz padine. U kasnim 50-im, razni profili ljudi, surferi, skateborderi su počeli da svoje znanje i sposobnosti prenose i koriste na planinama. U tom periodu koristili su ručno pravljene daske koje su bile od drvenih materijala. Bilo je velikih pokušaja razvoja savremeno snowboarda. Godine 1965-e, kao dečja igračka pojavio se Snurfer (nastalo od reči "snow" i "surfer"). Dve skije su bile zajedno uvezane a za prednji kraj je bio vezan kanap koji je omogućavao upravljanje i stabilnost. Preko 50.000 Snurfera je prodato 1966-e ali na taj proizvod se uvek gledalo samo kao na dečiju igračku. Godina 1969-a je donela malo unapređeniji snowboard koji je bio zasnovan na principima skijanja i surfovanja. "Flying yellow Banana" je razvijena 1977-me. Banana je bila nalik skateboardu i bila je sa gornje strane presvučena plastikom. U to vreme smatrala se pravim napretkom u tada malo poznatom sportu snowboardingu.
Sve je krenulo malo ozbiljnije da se razvija kada je Jake Burton Carpenter počeo da pravi nove daske koristeći najsavremenije i najnovije materijale i tehnike koje su u to vreme koristili najpoznatiji proizvođači ski opreme. Jake je imao viziju: približiti snowboard svetu. Početkom '70-ih godina počeo je oblikovanjem dasaka od drveta, pričvršćujući gumene trake na njih koje su imale ulogu vezova. Ta njegova vizija je evoluirala koristeći razne savete koje je dobijao od bordera. Ubrzo, Burton je predstavio daske napravljene od kompozitnih materijala i dizajnirane za različite stilove vožnje.
Kako je ovaj sport sticao sve veću i veću popularnost kasnih '70-ih i početkom '80-ih, tako je i snowboard oprema postala sve više sofisticirana i napredna. Snowboard je nastavio da širi svoju popularnost narednih nekoliko godina. Ljubitelji ovog sporta počeli su da organizuju regionalna takmičenja i vrlo brzo snowboarding takmičenja su se održavala širom sveta. Postojalo je ubeđenje da nije sigurno dozvoliti da skijaši i borderi skijaju na istim stazama. Za vreme '90-ih u većini svetskih skijališta nije bilo dozvoljeno borderima da skijaju sa skijašima, dok je na skijalištima na teritoriji Amerike bilo dozvoljeno. Kasnije je vreme pokazalo, da ta podela nije bila opravdana i da po pitanju sigurnosti nije bilo problema pustiti i skijaše i bordere na istu stazu.
U ovom sportu postoje tri glavna stila: Freeride, Freestyle i Freecarve, dok u svakom od njih postoje određene varijacije u zavisnosti od opreme koja se koristi i terena na kojima se vozi.
Freeride, najčešće korišćeni stil, se koristi na većini planina. Freeride-eri koriste meke čizme a sama daska je malo duža i usmerenija u odnosu na one koje se koriste u freestyle-u.
Freestyle je trenutno najpopularniji stil kod snowboard-era. Njega čine veliki broj skokova, trikova, i promena vožnja. Freestyle opremu čine meke čizme i relativno kratka i savitljiva daska, koja je savršena za učestale skokove u ovom stilu vožnje.
Freecarve - poznat kao alpine snowboarding - više se odnosi na karving i trkanje. U ovom stilu skoro da nema ili nema uopšte skokova. Oprema je sačinjena od tvrdih čizama i vezovima sa podloškama/pločama, daske su grublje, uže i dugačke.
Postoje i razne varijacije koje uključuju bording na pesku, bording sa helihopterom, kite bording itd.
Bilo je potrebno skoro 40 godina da snowboarding bude priznat i prihvaćen kao sport koji vole i uživaju u njemu stotine hiljada ljudi širom planete. Godine 1994-e snowboarding je konačno proglašen i olimpijskim sportom na veliko zadovoljstvo svih ljubitelja ovog sporta.
Kolekcija trikova i vragolija sa snowboardom prvi put je objavljeno na videu 1996. godine. Snimano na Aljasci, uhvacene su razne tehnike snowboardinga koje su mnoge nove generacije mogle gledati. Do 1998. godine snowboarding je obuhvatao skoro 50% svih zimskih aktivnosti. Do 2004. godine sport je privukao, i još uvek privlači, više od 4.2 miliona ljudi. Većina skijaša negirala te cifre dok je izvestan broj njih prešao sa skija na dasku.
Od prvog modela grubo napravljenog pa sve do sada specijalizovanih modela, borderi su uvek imali imidž loših momaka. Ovakva reputacija je i dan danas popularna iako sam sport uživaju muškarci, žene i deca svi nacionalnosti i socijalnih staleža. Olimpijska i druga svetski poznata snowboard takmičenja su jedno od najpopularnijih zimskih sportova i takmičenja.
